logom Otpad

Vrste otpada

Što je otpad?

Istražujući za ovaj projekt našli smo na Agenciji za zaštitu okoliša podatak da svaki stanovnik Republike Hrvatske proizvede nešto više od kilograma otpada dnevno.

Koja je razlika između smeća i otpada?

Otpad su predmeti i tvari koje nam više ne trebaju, ali ih je moguće ponovno iskoristiti, dok je smeće otpad s kojim se pogrešno ili neprimjereno rukuje.

Pokušat ćemo pokazati što je otpad, kako malim promjenama možemo djelovati kao pojedinac i kako djelovati kao gradska zajednica.

Navest ćemo neke od najčešćih vrsta otpada.

Plastični otpad

Recikliranjem plastike se štede resursi i energija te manje onečišćuje zrak. Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada. Za 1 kg PET-a (materijal iz kojeg su izrađene boce za napitke) treba utrošiti 1,9 kg nafte! Plastična ambalaža se odvojeno skuplja u žutim spremnicima postavljenim na javnim površinama te u reciklažnim dvorištima.

boce

Jednokratna plastika

Jednokratna plastika velika je prijetnja okolišu i već dugo vremena se upozorava na važnost njenog pravilnog zbrinjavanja, ograničene proizvodnje, ali i potpune zabrane. Upravo ovo potonje u zadnje je vrijeme predmet velike rasprave. Treba li jednokratnu plastiku posve zabraniti? Europska komisija odlučila je da treba. Unatoč tome što je ova vrsta plastike sveprisutna, veliki je dio konzumerizma i nekim ljudima neophodna, očuvanje okoliša ipak je važnije. Stoga je EU donijela nova pravila kojima je zabranjeno barem desetak plastičnih proizvoda za svakodnevnu uporabu, a sve s ciljem da se smanji zagađenje okoliša, najviše more i obala.

Među zabranjenim proizvodima našli su se i neki koje upotrebljavamo skoro svaki dan. Među njima su štapići za uši i plastične slamke, koji će se morati zamijeniti s ekološki prihvatljivim alternativama. Zabranjuje se i plastičan pribor za jelo, namijenjen za jednokratnu upotrebu, zatim plastični štapići za balone, jednokratne plastične posudice za hranu, jednokatne plastične čaše, što uključuje i one za topla, kao i one za hladna pića. Također, svi će plastični čepovi morati biti zakačeni za boce. Morat će se donijeti rješenje za smanjenje otpada od opušaka cigareta, kao i plastičnih vrećica. Sve sanitarne potrepštine, kao što su ulošci, tamponi, pelene i vlažne maramice, morat će imati posebne oznake koje će upozoravati na njihovo pravilno odlaganje. Dok će sva ribarska oprema, što uključuje mreže, udice i slično, u svojoj cijeni imati uračunato pravilno zbrinjavanje nakon uporabe.

Problem jednokratne plastike je što se koristi u velikim količinama. Ljudi nisu ni svjesni koliko je puno koriste, a adekvatno ne zbrinjavaju. Zbog toga tone i tone plastičnog otpada završi u prirodi, pogotovo u moru. Tamo su prijetnja cijelom živom svijetu. Poznato je da se ribe, morski sisavci, ptice i druge životinje redovito guše ili na druge načine umiru od plastike. U oceanima plutaju nakupine otpada veličine manjih otoka, što zagađuje cijelu planetu. Pretpostavlja se da će uskoro u oceanima biti više plastike nego riba, stoga je krajnje vrijeme da preuzmemo odgovornost i smanjimo uništavanje planete otpadom. Kontrola jednokratne plastike značit će manje zagađenja. Već sada postoje prihvatljive, ekološke i ekonomske alternative, samo što sada one moraju doći u masovnu proizvodnju, umjesto sadašnjih rješenja koje ubijaju planetu.

Papirnati otpad

Otpadni papir je vrijedna sirovina. Recikliranjem papira čuvaju se šume, štedi energija, smanjuje onečišćenje vode i zraka te štedi skupi deponijski prostor. Ako odvojeno prikupimo i recikliramo 1 tonu otpadnog papira, spasili smo 20 mladih stabala, uštedjeli oko 60.000 litara vode, potrošili upola manje energije i 15 puta manje onečistili otpadne vode! Otpadni papir se odlaže u plave spremnike postavljene na javnim prometnim površinama ili u reciklažna dvorišta.

papir

Stakleni otpad

Otpadno staklo je vrijedna sirovina. Odvojenim skupljanjem i recikliranjem staklenog ambalažnog otpada osigurava se ušteda prirodnih bogatstava (kvarcnog pijeska, vapnenca, prirodnog plina i dr.), energije i odlagališnog prostora te se smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla. Energija koja se uštedi recikliranjem jedne staklene boce, dovoljna je da žarulja od 100 W gori 4 sata! Pravilno postupanje sa staklenom ambalažom razumijeva njeno ponovno korištenje za iste ili druge namjene – povratna ambalaža. Zeleni spremnici su namjenjeni za stakleni otpad.

staklo

Metalni otpad

Sve se vrste metalnog otpada mogu više puta reciklirati. Stoga ih je potrebno odvojeno skupljati te odlagati u žute spremnike postavljene na javnim površinama te u reciklažna dvorišta. Recikliranjem 1 tone aluminijskih limenki uštedi se 5 tona boksita i utroši se 20 puta manje energije. Za proizvodnju 1 tone sirovog aluminija utroši se čak 600.000 litara vode i 15.000 kWh električne energije! U kantu ili spremnik s oznakom MET (obično sive boje) odlažemo metalni otpad.

metal

Opasni otpad

Tijekom godine, u svakom domaćinstvu nastaje veliki broj različitih otpadnih tvari, koje su štetne po ljudsko zdravlje i opasne za okoliš. To su prije svega: otpadne baterije, otpadna ulja, boje, lakovi, otapala, stari lijekovi, pesticidi, razne kemikalije i dr. Stoga se takav otpad mora odvojeno skupljati. Različite vrste opasnog otpada obvezno treba predati odvojeno (nije dozvoljeno miješati zajedno različite vrste). Sve posude, limenke i spremnike pod tlakom (uključujući spray doze), treba prije odlaganja isprazniti. Živa kao kovina, termometri, živini prekidači i drugi predmeti koji sadrže živu preuzimaju se samo u zatvorenoj ambalaži. Najćešće su spremnici za opasni otpad crevene boje.

baterija

KAREPOVAC

Odlagalište otpada

Karepovac prije
Karepovac poslije

Što je Karepovac?

Karepovac je jedino legalno odlagalište otpada na koje se skoro 60 godina dovozi otpad iz svih gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije. Svake godine pristigne oko 130 tisuća tona otpada, a do danas ga se nakupilo više od sedam milijuna metara kubičnih.

Karepovac je dosegnuo svoje krajnje granice i doslovno je zadnji trenutak za njegovu sanaciju. Godine nemara, neznanja i neplaniranja dovele su do popunjavanja kapaciteta, pa se može reći da je sanacija počela u pet do podne i nema alternativu. Riječ je o najvažnijem projektu koji utječe na cjelokupnu kvalitetu života.

Rješavanjem najvećeg nesaniranog odlagališta u Hrvatskoj ulaže se u budućnost grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Danas je Karepovac i odlagalište i gradilište. Dok se na jednoj strani obavlja sanacija s 50 strojeva, s druge strane kamioni “Čistoće” svakodnevno dovoze oko 300 tona otpada u zimskim te oko 500 tona u ljetnim mjesecima iz cijele županije.

Što se sve nalazi na Karepovcu?

Smeće svih veličina i oblika.

Posljedice

Neugodni mirisi ne predstavljaju opasnost, radi se o razgradnji organskih spojeva. Iako se miris osjeti, to je daleko ispod granice koja bi ugrozila zdravlje ljudi. No oni ne ugrožavaju zdravlje, nego samo utječu na kvalitetu života jer su neugodni. To nije opasno.

Karepovac od gore

Mali koraci koje mi možemo poduzeti

Ako zatvoriš slavinu dok pereš zube uštediš

U jednom pranju možeš uštedjeti 15 l vode.

U jednom tjednu možeš uštedjeti 210 l vode.

U jednoj godini možeš uštedjeti 10.950 l vode.

Recikliranje

Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Vrlo je važno najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. Mnogi otpadni materijali se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljeni. U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorištavaju materijal od starih stvari kako bi napravili nove. Ipak, reciklaža se može primjenjivati i u svakodnevnom životu, neovisno od toga postoje li centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže. Također, pravljenje komposta od organskih ostataka je još jedan dobar primer recikliranja. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom.

Što osiguravamo recikliranjem?

- Očuvanje prirode i prirodnih sirovina.

- Smanjenje onečišćenosti zraka, vode i tla.

- Štednju skupe i dragocjene energije.

- Smanjenje deponijskog prostora.

copyright © 2019. Dujam Orlandini, Adam Ivan Peić, Dominik Vuko